Grad Samobor, jedan od najboljih gradova za gospodarstvo, poznat po poduzetništvu i dugoj obrtničkoj tradiciji, u petak 20. studenog u Centru za mlade, na konferenciji Business Connect Samobor 2026. okupio je poduzetnike, obrtnike, predstavnike vlasti, obrazovnih institucija, obrtničkih i poduzetničkih udruženja te srednjoškolce. Cilj konferencije, u organizaciji Poduzetničkog centra Samobor i pod pokroviteljstvom Grada Samobora, bio je umrežavanje i razmjena iskustava uz poticajne priče poduzetnika i panel rasprave tijekom kojima se govorilo o izazovima s kojima se obrtnici susreću, ali i prilikama za rast.
Uvodno je sve okupljene pozdravio i dobrodošlicu u Samobor poželio predsjednik PCS -a Stjepan Razum naglasivši kako je ovo prvi događaj ove vrste u Samoboru koji donosi mogućnost za nove suradnje i stvaranje poslovnih odnosa koji mogu donijeti konkretne rezultate.
„Svi znate da poduzetništvo, uz pokretanje i vođenje posla, traži viziju, hrabrost i spremnost na stalno učenje i prilagodbu. Upravo zato važnu ulogu ima Poduzetnički centar Samobor, koji pruža podršku poduzetnicima, potiče razvoj poslovnih ideja i povezuje gospodarstvenike, institucije i lokalnu zajednicu. Vjerujem da snažno i konkurentno gospodarstvo gradimo suradnjom, razmjenom znanja i međusobnom podrškom. Ovakvi susreti pokazuju koliko je važno graditi zajednicu u kojoj jedni drugima pomažemo da se razvijamo. Želimo da Business Connect Samobor postane mjesto na kojem se poduzetnici susreću, pronalaze partnere i dogovaraju konkretne poslove“ – istaknuo je Stjepan Razum.
Sve okupljene je pozdravila te tijekom konferencije o Samoboru kao gradu poduzetništva govorila gradonačelnica Petra Škrobot.
„Uvijek ističem koliko smo ponosni na naše obrtnike i poduzetnike. Bez njihova rada i snažne obrtničke i poduzetničke tradicije Samobor ne bi bio ono što je danas. Upravo smo zato pokrenuli ovu konferenciju i danas se ovdje okupili. Našim obrtnicima i poduzetnicima želimo poručiti da ih slušamo, da čujemo što nam govore i da zajedno s njima, kao partneri, želimo razvijati naš grad“ – istaknula je gradonačelnica Petra Škrobot.
Davorin Štetner ; Od ideje do globalnog uspjeha – što je potrebno za iskorak?
S okupljenima je svoju zanimljivu poduzetničku priču i iskustvo opisao poznati poduzetnik Davorin Štetner. Kroz razgovor s moderatoricom Kristinom Ercegović govorio je na temu „Od ideje do globalnog uspjeha – što je potrebno za iskorak?”. Davorin Štetner u poduzetništvo je krenuo s 20 godina jer se, kako je rekao, nije želio svako jutro rano buditi i odlaziti na posao. Najprije je otvorio obrt za web-dizajn, zatim pokrenuo lokalne novine, a potom i lokalnu televiziju. Tako je upoznao sve direktore lokalnih televizija u Hrvatskoj, ali i komentatora Formule 1 koji ga je potaknuo da pokuša otkupiti prava za prijenos utrka. I to mu je uspjelo. U konkurenciji multinacionalnih kompanija Štetner je s Berniejem Ecclestoneom uspio dogovoriti otkup prava za prijenos utrka Formule 1. Time je, kako je istaknuo, u dobi od 29 godina postao najmlađi privatni vlasnik tih prava u povijesti i zakoračio na svjetsku medijsku scenu.
Štetner je danas predsjednik Hrvatske udruge investitora i poslovnih anđela (CRANE), a vodi i projekt međunarodnog automotodroma Croatia Ring, čija je izgradnja planirana sjeverno od Slunja. Kako je naveo, Ministarstvo zaštite okoliša dalo je zeleno svjetlo za elaborat zaštite okoliša. Ostvarenjem projekta Hrvatska bi dobila prvu stazu projektiranu prema najvišim standardima Međunarodne automobilističke federacije (FIA), koja bi u budućnosti mogla ugostiti i utrke Formule 1.
Govoreći o poduzetničkom iskustvu Štetner je izdvojio upornost. „Najvažnija je upornost i da kad padneš da se digneš i ideš dalje“, poručio je. Istaknuo je i važnost stjecanja poznanstava i povezivanja te dodao da je ponekad potrebno preuzeti rizik, što je, prema njegovu iskustvu, lakše u mladosti. S vremenom se, kaže, treba naučiti nositi i s odbijanjem i s teškim razdobljima. Birokraciju i neučinkovito pravosuđe smatra najvećim izazovom današnjih poduzetnika i investitora, ali ističe da danas imaju puno više mogućnosti i podrške nego prije 20 godina. Na raspolaganju su im različite potpore, poslovni anđeli i investicijski fondovi, a do potrebnih informacija dolaze znatno brže.
Samobor – grad poduzetništva
O tome što je pridonijelo tome da je Samobor poželjan za poslovanje i što Grad poduzima kako bi poduzetnici mogli lakše pokrenuti i razvijati posao govorila je gradonačelnica Petra Škrobot. Istaknula je da broj poduzetnika i obrtnika u Samoboru raste iz godine u godinu, da strani investitori pokazuju velik interes za ulaganja u grad te da domaći poduzetnici žele proširiti poslovanje u Samoboru. Osvrnula se i na dobru suradnju s Udruženjem obrtnika, čiji su predstavnici sudjelovali na konferenciji.
„Važno nam je da se međusobno slušamo i uvažavamo. Za rješavanje nekih izazova trebat će vremena, ali želimo iz prve ruke čuti s čime se naši poduzetnici i obrtnici susreću u svakodnevnom radu kako bismo zajedno pronašli rješenja“, istaknula je gradonačelnica Petra Škrobot.
„Svi mi koji vodimo gradove i općine trebamo biti svjesni da bez snažnog poduzetništva i obrtništva ne bismo bili ono što jesmo. Poduzetnici i obrtnici svojim radom pridonose gradskom proračunu i pokreću razvoj naših gradova. Zahvaljujući njima možemo ostvarivati projekte koji su važni za daljnji razvoj Samobora – istaknula je gradonačelnica te naglasila da osim kroz financijske potpore Grad nastoji poduzetnicima i obrtnicima olakšati poslovanje kroz ubrzavanje administrativnih postupaka te dostupnost potrebnih informacija.
„Znam reći da nam sustav svaki dan ponudi tisuću razloga zašto nešto ne možemo napraviti, a mi tražimo onaj jedan način da to ipak napravimo“, poručila je Škrobot.
„Prostor za suradnju vidim u povezivanju poduzetnika sa školama, strukovnim udruženjima, Gradom i drugim institucijama. Svatko iz svojeg iskustva može ponuditi drukčiji pogled na isti izazov i pomoći da ga riješimo. Veliku ulogu u tome ima Poduzetnički centar Samobor. Želimo ga dalje razvijati i voljela bih da se što više poduzetnika uključi u njegov rad. U Malom tehnopolisu Samobor već djeluje poduzetnički inkubator za poduzetnike početnike i startupove. Kroz radionice, edukacije i razgovore s njima vidjeli smo da im treba još prostora. Zato smo pripremili projektnu dokumentaciju za drugi inkubator Malog tehnopolisa i projekt prijavili na natječaj za financiranje iz fondova Europske unije. Tako želimo osigurati dodatni prostor za mlade poduzetnike“ – rekla je gradonačelnica.
Gradonačelnica Petra Škrobot kao jedan od prioriteta izdvojila je novu poduzetničku zonu. „Mnogi naši poduzetnici i obrtnici već sada nemaju dovoljno prostora za širenje poslovanja“, istaknula je. Za prijenos državnog zemljišta u vlasništvo Grada dobivena je suglasnost ministra, a Županija još treba provesti svoj dio postupka. Grad se obvezao izgraditi potrebnu infrastrukturu.
Škrobot je predložila i razvoj digitalne platforme na kojoj bi poduzetnici između susreta mogli pronaći potrebne informacije, iznijeti prijedloge i dogovoriti zajedničke aktivnosti. Istaknula je da je i sama konferencija proizašla iz razgovora s poduzetnicima te ih pozvala da se sa svojim idejama obrate Gradu i Poduzetničkom centru Samobor. Govoreći o mladima, podsjetila je da je projekt upoznavanja djece s poduzetništvom već pokrenut u osnovnim školama, a želja je uključiti i vrtiće.
Od lokalne ideje do velikog tržišta – kako gradimo poslovni uspjeh?
O tome kako graditi poslovni uspjeh, od lokalne ideje do svjetskog tržišta, govorili su u prvoj panel raspravi samoborski poduzetnici.
Boris Barbir predstavio je iskustvo tvrtke Pine Studio d.o.o., koja zapošljava 30 ljudi, a njezine videoigre igraju milijuni ljudi diljem svijeta. Marko Mlinarić govorio je o poslovanju tvrtke Innova Service d.o.o., specijalizirane za montažu industrijskih strojeva i opreme, među ostalim i opreme za autopraonice, skladišnih boksova za najam te međukatnih platformi. Iva Peričić iz tvrtke Von BARF d.o.o. ispričala je kako je nakon završenog studija medicine i 20 godina rada u farmaceutskoj industriji pokrenula obrt za proizvodnju zdrave hrane za pse. Žarko Ban predstavio je svoj obrt HI-KON, koji izrađuje specijalizirane strojeve za proizvodnju energetskih i distribucijskih transformatora te izvozom ostvaruje više od 90 posto prihoda. Na panelu je sudjelovao i Ivan Meić-Sidić iz tvrtke 4Tel d.o.o., koja gradi vlastitu optičku infrastrukturu i konkurira velikim telekomunikacijskim operaterima.
Njihove priče bile su inspirativne, svaka je posebna, a ono što im je zajedničko, osim što su krenuli iz lokalne sredine i razvili se na svjetsko tržište je to što su svoj uspjeh izgradili na kvaliteti. Svi su se složili da su najvažniji kvalitetan proizvod i usluga. Marketing pomaže, ali ako je proizvod loš, samo kratkoročno. Najbolja kombinacija je dobar proizvod i dobar marketing. Kroz svoje iskustvo poduzetnici su potvrdili su da se konkurirat može i kroz proizvodnju specijaliziranih i specifičnih proizvoda, da je važan odnos prema kupcima, upornost, znanje, vjera u kvalitetu svog proizvoda te da je važno ohrabriti se i krenuti u ostvarenje svoje poslovne ideje. Kao najveće izazove istaknuli su birokraciju, administraciju, porezne namete, nove propise i pravilnike kojima se konstantno trebaju prilagođavati pa i onda kada to nema smisla.
Što poduzetnicima treba da bi mogli rasti?
O tome što poduzetnicima treba za rasti govorili su u drugom panelu Dražen Oreščanin iz Udruge Glas poduzetnika, Vjekoslav Terihaj, predsjednik Udruženja obrtnika Samobora, Svete Nedjelje i Stupnika, Antun Trojnar, predsjednik Obrtničke komore Zagreb, Blaženka Knežević profesorica s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Tomislav Grubeša iz tvrtke GEOLUX d.o.o.
Sudionici panela istaknuli su da su za rast poduzetništva važni funkcionalno pravosuđe, umjereno porezno opterećenje i učinkovita javna uprava. Upozorili su da česte izmjene propisa otežavaju poslovanje, a izrazili su i dvojbu o opravdanosti pojedinih mjera, poput uvođenja sidrenih cijena.
Kao jedan od najvećih izazova izdvojili su nedostatak kvalificiranih radnika i stručnjaka. Istaknuli su da nema dovoljno interesa za strukovna zanimanja te da se obrazovni sustav sporo prilagođava potrebama obrtnika i poduzetnika. Primjerice uvođenje novog kolegija na fakultetu može potrajati i do pet godina, dok je već danas teško predvidjeti koja će znanja i vještine poslodavci trebati za pet do deset godina. Govorilo se i o suradnji obrtničkih udruženja sa školama, vrijednosti strukovnih zanimanja i važnosti kvalitetne prakse.
Školski izazov, lokalni izlagači i poslovno povezivanje
Na konferenciji su kroz Školski izazov, uz vodstvo Snježane Kupres, sudjelovala tri tima Srednje strukovne škole Samobor koji su predstavili ideje za digitalna rješenja koja bi mladima olakšala povezivanje s lokalnim poslodavcima, od učeničke prakse do prvog zaposlenja.
POSLOMAT predložio je zajedničko mjesto za profile mladih, poslodavaca i škola te za objavu oglasa i prijave.
SAMOBOR LINK osmislio je lokalnu platformu na kojoj bi se na jednome mjestu mogle pronaći ponude za praksu te sezonske i povremene poslove u Samoboru.
PRAKTICONNECT razradio je ideju pretraživanja ponuda za učeničku praksu i ljetni posao, uz provjeru poslodavaca i zaštitu maloljetnih korisnika.
U pet Pop-up Experience zoni – Jelo i pilo, Kaj je novega, Cifranje, Tak se dela i Korak dalje – posjetitelji su mogli upoznati lokalne izlagače, vidjeti što sve rade i razgovarati o mogućoj suradnji. Sudionici su skeniranjem QR koda na Komunikacijskom zidu mogli ostaviti pitanja, prijedloge i potrebe Gradu i Poduzetničkom centru. Networking Bingo bio je povod da priđu izlagačima i upoznaju druge sudionike. Tako je uz razgovor o uvjetima za rast bilo prostora i za prvi korak prema suradnji: upoznavanje ljudi s kojima se ideja može realizirati.
